kor::net (Korčula Network)

kor::net je neformalna mreža (suradnička platforma) kulturnih institucija otoka Korčule čiji su osnivači nevladine organizacije i (gradske) ustanove u kulturi. Radi se o slijedećim institucijama:
Bašćina, udruga / galerija 3VOLTA, Lumbarda;
Blatski fižuli, ustanova u kulturi, Blato;
Centar za kulturu, ustanova u kulturi / Galerija moderne i suvremene umjetnosti, Vela Luka;
Gradski muzej Korčula, ustanova u kulturi;
Luško lito, udruga za promicanje kulture i umjetnosti, Vela Luka i
Siva zona, udruga / prostor suvremene i medijske umjetnosti, Korčula.

> Zapisnici sastanka mreže: 16. 6. 2014. | 20. 3. 2014. | 29. 4. 2015.  25.9.2015. | 2. 10. 2015. | 3. 12. 2015. | 6. 4. 2016.  | 19.10.2016.
 

Otočka mreža kor::net je suradnička platforma kojoj je misija u pripremanju i aktivnom uključivanju kapaciteta svih uključenih organizacija u stvaranje suvremenih lokalnih politika na otoku. S obzirom da su u mrežu uključene i institucije kojima je osnivač grad (dakle lokalne institucije u kulturi) i institucije kojima su osnivači sami građani (lokalne udruge građana), ovakva misija je vrlo bitna zbog međusobnog osnaživanja postojećih kapaciteta (broja zaposlenika, uključenih suradnika i volontera, pronalaženja i opremanja stalnog adekvatnog prostora za aktvnosti mreže, tehničke opremljenosti, itd.) kao i mogućeg transfera dobre prakse na druge otoke (prije svega Brač, Hvar, Vis) te daljnje razmjene iskustava i programa u evropskom i globalnom kontekstu.

Naročita relevantnost misije suradničke platforme odnosno otočke mreže kor::net za uključene organizacije kao i za otok u cjelini je u kreiranju pozitivne društvene klime koja će omogućiti osmišljavanje suvremenih lokalnih kulturnih politika u kojima će uloga suvremene kulture i umjetnosti biti prepoznata kao bitan faktor interkulturalne razmjene koja je bitan dio (za sada) osnovne i gotovo jedine privredne grane otoka, a to je turizam.

Ciljevi mreže su:
1) razvoj i  jačanje kapaciteta postojeće suradničke platforme kor::net;
2) povezivanje lokalnog stanovništva i posjetitelja otoka kroz kulturne sadržaje;
3) unapređenje suvremenih oblika kulture na otoku Korčule;
4) širenje aktivnosti mreže na čitavu godinu;
5) stvaranje pozitivne društvene klime za poticanje kulturne politike otoka prema suvremenim oblicima kreativnog izražavanja;
6) pozicioniranje otoka Korčule na kulturnoj mapi Hrvatske, regije, Evrope i Mediterana.

Aktivnosti mreže kor::net:
1) organizacija i razmjena kulturnih i umjetničkih događanja
2) produkcija umjetničkih radova
3) zagovaranje suvremenih i decentraliziranih lokalnih kulturnih politika
4) suradnja s lokalnom samoupravom i drugim lokalnim akterima kulturnog razvoja

Korisnici:
1) stanovništvo otoka Korčule
2) lokalna samouprava
3) posjetitelji otoka Korčule
4) šira društvena zajednica RH

Mreža kor::net već je ostvarila niz projekata, te se takvoj praksi putem subnacionalne zagovaračke platforme planira dati dodatni značaj u lokalnoj zajednici, ukazati na mogućnosti urbanih i kulturoloških potencijala otoka koji su trenutno zapostavljeni te aktivno djelovati i uključiti se u stvaranje novih modela lokalnih kulturnih politika koji će slijediti i unaprijediti već postojeće smjernice iz dokumenata poput Agenda 21, od kojih za razvoj suradničke platforme kor::net naročito važnim smatramo:
1) načelo kulturne različitosti;
2) povezanost kulturalnih i ekoloških pitanja, obuhvaćenih idejom održivog okoliša;
3) poimanje prava na kulturu kao temeljnog ljudskog prava;
4) zahtjev da lokalne vlasti promoviraju i štite ljudska prava;
5) svijest da je kulturni razvoj društveno poticajan i da se temelji na javnoj participaciji građana kao procesu oblikovanja kulturnih politika i procesa odlučivanja;
6) poimanje gradova i lokalnih zajednica kao privilegiranih mjesta za kulturno stvaranje i kreativnu različitost, u kojima je otvoren neprestani dijalog između identiteta i različitosti, pojedinca i grupe s posebnim naglaskom na nužnost njegovanja jezične različitosti;
7) poimanje gradova kao mjesta koegzistencije za koju su odgovorni i građani, civilno društvo i sama lokalna samouprava;
8) osjetljivost kulturne baštine i pravo pojedinca da oblikuje svoj kulturni identitet bez impostacije zajedničkog modela;
9) promoviranje kulture kao ključnog faktora u održivom razvoju grada svih veličina, u njegovoj humanoj, ekonomskoj, političkoj i socijalnoj dimenziji, što zahtijeva usuglašavanje kulturne i drugih javnih politika;
10) zagovaranje kulture kao instrumenta ravnoteže između javnih i osobnih interesa, javne funkcije i institucionalizacije, te zaštita autonomnih inicijativa u odnosu na opasnosti tržišta kao jedinog distributera kulturnih dobara;
11) nužnost zagovaranja kulture i kulturnih dobara, na temelju njihovih vrijednosti i značenja, a ne kao 'običnih' tržišnih dobara, ali i davanje dodatnog značaja lokalnim tržišni dobrima (poput lokalnih otočkih proizvoda koji se oslanjaju na ekološku osviještenost stanovnika na čemu posebno treba surađivati i usaglašavati stavove);
12) osiguravanje pristupa kulturnom i simboličkom polju u svim dobima života kao elementarnog prava građanina.
13) svijest da je usvajanje informacija i njihova transformacija u znanje samo po sebi kulturalni čin, iz čega slijedi zahttjev za osiguravanjem pristupa komunikacijskim resursima na horizontalnolnoj razoni
14) javni prostori su zajednička dobra koja pripadaju svim građanima, i to pravo ne smije biti uskraćeno nijednom pojedincu niti grupi.

Iako iz takve agende proizlazi da 'lokalne vlasti moraju podupirati sudjelovanje u kulturi kao vitalni element društva', iz prakse je poznato da tome nije tako i da je to jedan od faktora razvoja na koji se mora djelovati na lokalnom nivou, što i jest misija mreže kor::net kojom doprinosi razvoju civilnog društva na nacionalnoj razini s naglaskom na manje zajednice sa njihovim specifinostima.

Strateški ciljevi otočke mreže kor:net su sljedeći:
1) dugoročno međusobno osnaživanje i jačanje kapaciteta članova mreže
2) stabiliziranje i širenje aktivnosti mreže (geografski – razmjena s drugim zajedicama; širenje aktivnosti sa isključivo ljetnih mjeseci na čitavu godinu)
3) razvoj suradnje s lokalnom samoupravom i drugim društvenim akterima na otoku
4) sudjelovanje u stvaranju suvremenih kulturnih politika koje će djelovati prema načelima opisanim u dokumentima poput Agende 21, a u suradnji s lokalnom samoupravom, lokalnim civilnim sektorom i građanima
5) razvoj suradničkog modela otočke mreže kor:net do mjere u kojoj isti može poslužiti kao model za razvoj sličnih mreža na drugim hrvatskim otocima, ali i šire.

Posebni ciljevi suradničke platforme:
Posebni ciljevi suradničke platforme, čiji će rezultati biti vidljivi nakon prve godine djelovanja zagovaračke platforme na subnacionalnoj razini, su sljedeći:
1) uključivanje drugih prepoznatih aktera i poticanje suradnje sa srodnim kulturnim udrugama, inicijativama i manifestacijama vezanim za otok Korčula, kao što su:
- Veloluška Alternativna Kreativna Udruga Mladih V.A.K.U.M, Vela Luka;
- teatar.hr, online portal i umjetnička udruga (u osnivanju); Korčula
- Šušur, festival od riči (za i o književnosti), Korčula / Udruga Kula, Zagreb;
- Korčulanski barokni festival, Korčula / Udruga prijatelja barokne glazbe, Zagreb;
- Korkyra jazz festival, Korčula - udruga u osnivanju, Korčula.
2) izraditi sken (mapiranje) postojećeg stanja kulturnih kapaciteta (dosad neprepoznatih aktera razvoja, prostornih i urbanoloških resursa, infrastrukturalnih kapaciteta koji omogućavaju svaki razvoj, pa i kulturni)
3) izrada nacrta studije mogućih scenarija otočkog razvoja koja će povezati postojeće stanje s mogućim modelima kulturnog razvoja, odnosno razvoja lokalnih kulturnih politika kao bitnog faktora političkog standarda uopće
4) komunikacija sa što širim spektrom stanovništva na otoku i što većim brojem članova lokalne samouprave (npr. gradskih vijećnika)
5) povezivanje pojedinih lokalnih vlasti na otoku kroz povezivanje kuturnim programima i suradnjom među institucijama.
6) ostvarivanje informativne platforme na nivou otoka i samim time usklađivanjem programa: izrada web stranice sa multimedijalnim sadržajima, kalendar događanja na internetu (otvoren za široku participaciju), organiziranje izrade oglasnih ploča i sitema distribucije.

Zagovaračka platforma Otočka mreža kor.net je usmjerena prema postizanju pozitivnih promjena u polju regionalne/lokalne politike koja će pozitivno utjecati ne samo na razvoj  otoka Korčule, već potencijalno pružiti izvrstan transverzalni razvojni model koji povezuje raznorodne institucije u kulturi otocima u neposrednoj blizini (Brač, Hvar, Vis), na Jadranu, ali i u području razvoja Euro-Med suradnji. U tom smislu, oslanjajući se na Agendu 21, naročito su nam bitni sljedeći momentumi razvojnih politika:
1) podupiranje i promoviranje kulturnih dobara i usluga u svim područjima (od knjige do glazbenih festivala);
2) osiguravanje javnog pristupa, povećanje kreativnih kapaciteta građana i traženje novih oblika izražavanja koji otvaraju dijalog baštine i suvremenosti;
3) promocija kontinuiteta i razvoj zatečenih lokalnih kultura, koje su nositelji povijesnog nasljeđa i predstavljaju aktivni odnos prema baštini na otoku Korčuli;
4) uvesti kulturalne parametre u cjelokupno urbano i regionalno planiranje, posebno u odnosu na lokalno kulturno nasljeđe;
5) promovirati postojanje javnih prostora i ojačati njihovu uporabu kao kulturalnih prostora za interakciju i koegzistenciju

Dosadašnja suradnja kor::neta se uglavnom osnovala na razmjeni gotovih izložbi i projekata, dok je novi vid suradnje predviđen na aktivniju produkciju zajedničkih kreativnih projekata koa što su razna mapiranja otoka i dr. Nova suradnja unutar mreže se će se usredotočiti i na razvoj kulturne politike otoka, kroz niz dogovora i programa s predstavnicima lokalnih vlasti.

Zagovaračka procesi suradničke mreže kor:net doprinose uspostavljanju i funkcioniranju partcipativne, inkluzivne i demokratske kulturne politike inzistirajući na sljedećim parametrima društvenog razvoja:
1) uvođenje mjere koje jamče demokratsko sudjelovanje građana u oblikovanju i evaluaciji javnih kulturnih politika;
2) otvaranje prostora za dijalog između različitih duhovnih i svjetovnih svjetonazora, s namjerom osiguravanje prava na slobodni govor i skladno supostojanje;
3) promocija izražavanja kao temeljnu dimenziju ljudskog digniteta i socijalne inkluzije, onemogućujući postupke diskriminacije i socijalnog isključivanja;
4) omogućavanje decentralizacije kulturnih politika, posebno vodeći računa o ranjivim dijelovima društva i odgovornosti za cjelinu;
5) promoviranje koordinacije kulturnih politika na različitim razinama lokalne samouprave stvarajući uvjete za dijalog.

Glavni programi i aktivnosti
1) skeniranje i mapiranje postojećih kulturnih kapaciteta (uključujući lokalne aktere u kulturi najrazličitijih profila, institucije i udruge u kulturi, urbanu i urbanološku strukturu, eko-područja od značaja,... ) i postojećih oblika kulturnih politika (vizije, ciljevi, oblici financiranja, i sl.)
2) historiografsko istraživanje i mapiranje dosadašnjih visoko relevantnih kulturnih (Korčulanska ljetna filozofska škola / Praxis, 1963. - 1974., i umjetničkih praksi suvremenosti na otoku (Međunarodna likovna kolonija / mozaici i umjetnost u javnom prostoru u Vela Luci 1968. - 1972., djelovanje likovnih konceptualista 1960 i 1970ih praksa (sound art Luc Ferrari, Almost Nothing, or, Daybreak at the Seashore,1967.,, Ž. Jerman ...
3) komunikacija s lokalnom samoupravom u obliku prezentacija i debata, zagovaranje većeg udjela kulturnih inicijativa i nevladinih organizacija
4) izrada web-stranice, kalendar svih umjetničkih i kulturnih aktivnosti otoka
5) izrada kulturne mape otoka, online prezentacija
6) online prezentacija umjetničkih, interdisciplinarnih i istraživačkih programa kor::neta. Za 2014. planirani su:
- Mapiranje kinematografije otoka Korčule;
- Slučaj Blato - ciklusi promjene - učiti iz krize;
- Samoniklo jestivo bilje na otoku Korčuli

Sve navedene aktivnosti su inovativne u sredini u kojoj se provode. Iako su već provedene akcije historiografizacije pojedinih momentuma gore navedenih aktivnosti (Korčulanska škola, Luc Ferrari), ovdje se po prvi puta uzima u obzir specifičnost otočke situacije i ukupnost svih navedenih točaka koji će tvoriti novu mapu otoka Korčule. Po prvi puta se isto tako radi specifični osvrt na kulturne politike otoka (dosada je to u okviru RH provedeno samo za velike gradove), koji se nadograđuje pronalaženjem i otvaranjem kanala za veći utjecaj lokalne NGO scene u lokalne kulturne politike, ali i politike urbaniziranja otoka (do čega neminovno dolazi, a kojeg devastacijske posljedice svakako treba spriječiti).

Model suradnje unutar zagovaračke platforme prije svega je nehijerarhijski, što znači da se odluke donose zajednički i na principu dogovora. S obzirom da se radi o mreži koja uključuje institucije koje su ustanove u kulturi (kojima je osnivač grad ili općina), te institucije kojima su osnivači sami građani (i udruge u kulturi), model rada zahtijeva izuzetnu transparentnost kako financijskog poslovanja, tako i poštovanja kodeksa pravovremene razmjene informacija i sl.
Isto tako, s obzirom na transverzalnost ciljeva (uključivanje što većeg broja članova lokalne samouprave kao i građana, čije različite kulturološke, političke, vjerske i druge stavove treba uzimati u obzir), model suradnje mora biti otvoren za mogućnost uključivanja i drugih aktera u samu mrežu.

Korisnici:
1) stanovništvo otoka Korčule (transverzalni pristup koji uključuje stanovnike bez obzira na dob, spol, vjersku pripadnost i sl., omogućujući dijalog i intergeneracijsku razmjenu)
2) lokalna samouprava (odnosi se na gradska i općinska vijeća i skupštine te ostale oblike lokalne samouprave)
3) posjetitelji otoka Korčule (turisti, izletnici, radnici na privremenom radu, radnici-imigranti kao posebna skupina koja se pojavila u 2010im godinama)
4) šira društvena zajednica RH (drugi otoci i zajednice)

Predložene su aktivnosti relevantne za korisnike iz slijedećih razloga:
1) stvaranje pregledne mape kulturnih kapaciteta i kulturnih politika što će omogućiti bolje planiranje u sferi razvoja suvremene kulture i umjetnosti kao područja od iznimnog interesa za razvoj suvremenog društva uopće
2) ukazivanje na urbanološke čimbenike razvoja i infrastrukturalne potrebe neophodne za razvoj suvremenog, ali i ekološki osvještenog društva
3) omogućavanje bolje komunikacije među lokalnim zajednicama (gradovima i mjestima: Blata, Korčule i Vela Luke), razmjena i koordinacija programa i projekata, što će djelovati na smanjivanje postojeće konkurencije (do koje dolazi zbog neusklađivanja termina), te razvoj suradnje koja je dosada ostvarena isključivo zahvaljujući već postojećim inicijativama otočke mreže kor:net

Aktivnosti će biti dostupne na slijedeći način:
1) oglašavati će se putem web-stranice mreže, ali i u tradicinalnim otočkim medijima (tipa Radio Korčula), kao i usmenim putem
2) održavati će se na lako dostupnim mjestima, u sva tri grada koja su uključena u mrežu, bazirana na direktnoj komunikaciji
3) jezik prezentacija biti će prilagođen raznolikoj publici

Rizici
Kao nosioc platforme, Siva zona ima višegodišnje iskustvo djelovanja na otoku. Pokazalo se da su lokalne strukture nepovjerljive prema novim inicijativama, te ih smatraju kratkotrajnim i privremenim. Dok je nadolazak novih inicijativa u većim sredinama i gradovima uobičajena pojava,  otočke političke i društvene strukture nisu sklone pružati podršku novim inicijativama, iako su one svojim radom dokazale da uvelike pridonose suvremenoj kulturnoj ponudi otoka, kao i vidljivosti otoka, te da svojim inovativnim pristupom omogućavaju predstavljanje rada otočkih aktera civilnog društva i u drugim sredinama. Kako bi prevladala ove rizike, zagovaračka platforma Otočke mreže kor:.net prije svega će  raditi na još boljem umrežavanju i jačanju atmosfere povjerenja i transparentnosti. Veliki faktor prevladavanja ovog tipa rizika svakako je i i širenje djelatnosti pojedinih organizacija sa ljetnih mjeseci na čitavu godinu, čime će se prevladati uobičajeni argument otočke zajednice o surovosti drugih godišnjih koje nitko osim njih ne poznaje.
Kulturno mapiranje povezati će se i sa infrastrukturalnim (činjenično slaba povezanost otoka Korčule s kopnom), poticanjem veza i razmjene s drugim otocima, te općenito zagovaranje mobilnosti otočana kojoj i oni sami uvelike teže.

Kontinuitet i održivost djelovanja suradničke platforme namjeravamo osigurati upravo transverzalnim povezivanjem s otočkim stanovništvom i strukturama, uočavanjem mogućnosti za stabilizaciju i širenje ljudskih i prostornih kapaciteta, pronalaženjem partnera za regionalno i međunarodno povezivanje te ostvarivanje ambicioznijih razvojnih projekata u okviru strukturnih fondova Evropske zajednice.